Više od stotinu znanstvenika i stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva okupilo se od 21. do 23. listopada 2026. godine u Brelima na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji „Obrazovanje jučer, danas, sutra – posljedice i izazovi tehnološkog napretka“. Konferenciju je, povodom 35. obljetnice osnutka, organizirala Akademija odgojno-obrazovnih znanosti Hrvatske, pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, a u suorganizaciji Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta Algebra Bernays, Hrvatske udruge kinezioloških metodičara i Veleučilišta u Virovitici.
Skup je u ime ministra znanosti, obrazovanja i mladih otvorila Sonja Rupčić Petelinc, koja je ukazala na važnost prilagodbe nastave i učenja novim okolnostima. Obraćajući se na otvorenju skupa ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković istaknula je da odgoj i obrazovanje nisu samo prijenos znanja. „Oni su temelj razvoja pojedinca, društva i demokratske zajednice. Zato su odgojno-obrazovne znanosti iznimno važne: one nam pomažu razumjeti kako djeca i mladi uče, kako se razvijaju i kako ih možemo podržati da postanu samostalni i odgovorni članovi društva“, rekla je. Profesor Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja govorio je o promjenama i trendovima u znanju učenika te rezultatima međunarodnog istraživanja o zadovoljstvu i pedagoškim kompetencijama učitelja u Hrvatskoj – TALIS 2024.
U središtu mnogobrojnih izlaganja bile su umjetna inteligencija, digitalno okruženje, odnos teorije i prakse te vrijednosne orijentacije. Među pozvanim predavanjima bili su radovi prof. dr. sc. Ante Rončevića, predsjednika Akademije, o raskrižju humanističkog poslanja i tehnoloških imperativa, prof. dr. sc. Ante Bežena, jednog od utemeljitelja Akademije i izv. prof. dr. sc. Martine Kolar Billege o nužnoj promjeni paradigmi odgojno-obrazovnih znanosti, prof. dr. sc. Lea Mršića o tome što ostaje ljudsko u doba umjetne inteligencije, prof. dr. sc. Bože Skoke o ulozi obrazovanja u eri post-istine. A prof. emer. dr. sc. Ivan Prskalo, predsjednik organizacijskog odbora i izv. prof. dr. sc. Draženko Tomić izlagali su o kineziološkoj edukaciji u kontekstu civilizacijskih izazova. O učenju temeljenom na pokretu, kao inovativnom pristupu učenju u suvremenom obrazovanju izlagala je izv. prof. dr. sc. Jelena Alić, a o umjetnosti kao prostoru novih spoznaja, odnosno kreativnosti i obrazovanju u doba umjetne inteligencije prof. dr. art. Davor Žilić. Prof. dr. sc. Igor Kanižaj i prof. dr. sc. Snježana Mališa govorili su o odgojnoj prisutnosti roditelja u svijetu medija i društvenih mreža.
Cjeloviti program konferencije nalazi se na poveznici: Program konferencije – AOOZH
Sudionici konferencije su se složili da tehnologija, posebno generativna umjetna inteligencija, donosi i prilike i ozbiljne izazove. UI može olakšati pristup informacijama i podržati učenje, ali nekritička uporaba riskira slabljenje kritičkog mišljenja, samostalnosti i akademskog integriteta. Posebno je naglašena potreba da se umjetna inteligencija odgovorno integrira u kurikulume, uz očuvanje ljudskog prosuđivanja i etičke odgovornosti.
U zaključcima konferencije istaknuto je da obrazovanje mora ostati prostor kritičkog mišljenja, ljudske prisutnosti i vrijednosti, a ne samo tehničke učinkovitosti. Tehnologija treba služiti kao potpora, dok ključnu ulogu i dalje imaju učitelji, roditelji i društvo u oblikovanju odgovornih i samostalnih generacija sposobnih suočiti se s izazovima digitalnog doba. Sudionici su se složili da je potrebno jačati digitalne kompetencije učitelja, kritički pristup kurikulu te interdisciplinarnu suradnju kako bi se tehnološki napredak uskladio s humanističkim poslanjem odgoja i obrazovanja.
Raspravljalo se i o utjecaju ekrana i društvenih mreža na dječji razvoj, jezik i pažnju, kao i o važnosti digitalnih kompetencija učitelja i kontinuiranog stručnog usavršavanja. Konferencija je potvrdila da odgoj i obrazovanje ostaju civilizacijska stečevina te da tehnologija mora biti alat, a ne cilj. Također je ukazano na važnost fizičkog i tjelesnog razvoja djece kroz tjelesnu i zdravstvenu kulturu.
Najbolji radovi s konferencije bit će objavljeni u znanstvenim časopisima – Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje – Croatian Journal of education (koji je indeksiran u SCOPUS-u i Web of Science-u), te Napredak, kao i zborniku radova, a organizatori su najavili i nastavak rada na temama koje su se pokazale ključnima za budućnost hrvatskog i europskog obrazovanja.
